U Srpskoj čitaonici „Laza Kostić“, 10. septembra, održan je okrugli sto na temu „Milan Konjović kroz vreme“, povodom jubileja – 60 godina od osnivanja Galerije „Milan Konjović“. Tematske razgovore su vodili mr Mirjana Kvas, dr Ana Rakić, dr Danilo Vuksanović, msr Stanislava Jovanović Mindić i doc. dr Isidora Đurić. Moderator programa bila je dr Nataša Gojković. Na početku se publici obratila direktorica Galerije „Milan Konjović“, Milena Rackov Kovačić, koja je istakla da se od svečanog otvaranja galerije do tog dana navršilo 60 godina obeleženih izuzetnim kulturnim događajima, brojnim i zapaženim izložbama, dragocenim priznanjima i značajnim jubilejima, uz svesrdnu podršku Milana Konjovića.
Dr Danilo Vuksanović, iz Galerije Matice srpske, ovom prilikom se prisetio tri izložbe Milana Konjovića za dva veka postojanja Matice srpske.
– Prva je otvorena u Muzeju Matice srpske 1936. godine, kada su na otvaranju govorili Aleksandar Moč i Gustav Krklec, druga na istom mestu 1946. godine kada je posetioce u izložbu Konjovićevih radova uveo Mladen Leskovac i treća izložba je otvorena u današnjoj zgradi Matičine Galerije, 1958. godine, u obeležavanju Konjovićevog 60. rođendana, baš kao što danas slavi i njegova galerija – kazao je Vuksanović i zatim pročitao govor Boška Petrovića sa otvaranja izložbe 1958. godine.
Mr Milana Kvas, iz Spomen-zbirke Pavla Beljanskog iz Novog Sada, kazala je da je Pavle Beljanski za svoju kolekciju odabrao osam umetničkih dela Milana Konjovića, a u galeriji se čuva više od 90 dokumenata vezano za njega.
– Početkom jeseni, 1932. godine, Konjović otvara prvu samostalnu izložbu u Beogradu, za koju je zamolio Pavla Beljanskog da mu pomogne u organizaciji. Iste te godine, Konjović je naslikao sliku „Pralja“, koju je izložio na toj izložbi, i na licu slike je bila posveta „Gospodinu Paji Beljanskom u znak prijateljstva“. Početkom naredne godine, Beljanski je poklonio tu sliku Muzeju kneza Pavla, i tim činom se vidi svest Pavla Beljanskog, da se kulturna dobra i plodovi kreativnosti našeg naroda nađu u javnim ustanovama. Formiranje javnih ustanova poput Spomen-zbirke Pavla Beljanskog i Galerije „Milan Konjović“ je nešto po čemu su ova dva umetnika bila povezana tokom 35 godina prijateljstva – kazala je, između ostalog, Kvas.
Iz Spomen-zbirke Rajka Mamuzića, dr Ana Rakić, govorila je o stvaralaštvu Milana Konjovića tokom pedesetih godina, jer je to decenija koja je prethodila konačnom otvaranju Galerije 1966. godine.
– To je period od oslobođenja od 1945. do 1966. koji je najkonkretniji period napretka stvaralaštva Milana Konjovića, u kojoj on radi svoju tzv. kolorističku fazu. Od 1945. do 1948. on je stvarao u okviru svoje „sive“ faze i znamo da je svojom tematikom i sadržajem slika pokušavao da se uklopi u postulate socijalističkog realizma. Međutim, pripadao je garnituri afirmisanih slikara između dva rata, koji su smatrani da pripadaju dobu koje je prošlo, formalističkom i dekadentnom slikarstvu, te je sam Konjović u to vreme često trpeo velike pritiske i napade likovnih kritičara ideologa – rekla je Rakić.
Muzejska savetnica Stanislava Jovanović Mindić, iz Galerije Matice srpske, i doc. dr Isidora Đurić sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, predstavile su virtuelnu rekonstrukciju ateljea Milana Konjovića.
– Projekat je završen u junu 2025. godine, kada smo i premijerno predstavili virtuelnu rekonstrukciju, u okviru izložbe „Ateljei umetnika: pogled iz fotografskih arhiva Instituta za kulturno nasleđe Španije“. Među sedam fotografija iz Galerije matice srpske, našla se i fotografija ateljea Milana Konjovića, nastala 1974. godine. U rekonstrukciji ateljea koristili smo se arhivskom građom, odnosno brojnim fotografijama koje se čuvaju u Galeriji „Milan Konjović“, zatim imali smo priliku i da posetimo sam prostor gde se nalazio atelje, u Gradskom muzeju u Somboru. Ono što bih htela da istaknem je da se o ateljeu maestra dosta pisalo – kazala je, između ostalog, Jovanović Mindić.
Na samom kraju programa, prikazan je dokumentarni film iz 1972. godine „Portreti: Milan Konjović“, režisera Jovice Aćina.
Svetlo i strast stvaralačkog rada
Članovi Gradskog veća Sava Dojić i Jasmina Ilić, prisustvovali su svečanom programu obeležavanja šezdesete godišnjice od osnivanja Galerije „Milan Konjović“, u okviru kojeg je otvorena 16. stalna retrospektivna izložba dela Milana Konjovića pod nazivom „Panonski mornar“.
Na početku programa, prisutne je pozdravila direktorka Galerije „Milan Konjović“ Milena Rackov Kovačić, zahvalivši se svima koji su svojim radom doprineli funkcionisanju ove somborske galerije.
Obeležavanju šezdesete godišnjice prisustvovala je i v.d. pomoćnika sekretara za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama Snežana Janković, koja je i zvanično otvorila izložbu.
– Autentičnim slikarskim izrazom, snažnom linijom i intenzivnom bojom, Konjović je uzdigao gotovo celokupno svoje stvaralaštvo, a moćnim i impozantnim umetničkim delom, obeležio je gotovo čitavo prošlo stoleće. Neverovatna upornost i nezadrživa potreba za stvaranjem, sve do samog kraja života, donela je Konjoviću zasluženo visoko mesto u našem savremenom slikarstvu, uz uspeh i priznanja kao retko kojem umetniku sa ovih prostora… Uz uverenje da će Pokrajinska vlada preko Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, u skladu sa raspoloživim sredstvima, i ubuduće podržavati kvalitetne projekte galerije, otvaram stalnu retrospektivnu izložbu – rekla je v.d. pomoćnika sekretara Snežana Janković.
Autor izložbe Nebojša Vasić, podsetio je da je Milan Konjović jedan od naših najistaknutijih umetnika u istoriji modernog srpskog slikarstva prve polovine dvadesetog veka, koji je svojim osobenim delom i višedecenijskim radom obeležio čitav jedan vek.
– Stvarao je skoro osamdeset godina i za sobom ostavio izuzetan opus od 6.000 dela. Dela Milana Konjovića artefakti su umetničke lepote koja su stvarana u sukobu između umetničke stvarnosti i slikarske želje. U potrazi za sopstvenim slikarskim izrazom, Konjović je od 1919. godine, bio usmeren prema akademizmu, kasnije kubizmu, konstruktivizmu, neoklasicizmu, sve do 1929. Tada prihvata ekspresionizam kao stil i pravac u likovnoj umetnosti kome ostaje veran do kraja svog života. Konjović je jedan od retkih slikara koji je u sebi skoro osam decenija uspeo da održi i sačuva svetlo i strast stvaralačkog rada. Na delima Milana Konjovića upisani su tragovi vremena, iskrene i duboko preživljene emocije, koje je prenosio na svoja platna – rekao je Vasić.
- G. N. / S. M.
