- Za poljoprivrednike su trenutno najvažnije tri investicione mere – Mera 1, Mera 3 i Mera 7 ● Interesovanje za korišćenje sredstva IPARD-a kod poljoprivrednika postoji, ali i dalje ima prostora da se sredstva koriste u većem obimu
U okviru IPARD III programa, koji se sprovodi u periodu od 2021–2027. godine, poljoprivrednicima u Srbiji na raspolaganju je značajna finansijska podrška za modernizaciju proizvodnje, nabavku opreme i mehanizacije, ulaganja u preradu, ali i razvoj novih delatnosti na gazdinstvima. Evropska unija je za IPARD III, Srbiji opredelila 288 miliona evra, dok će sa nacionalnim učešćem ukupan iznos raspoloživih sredstava biti veći od 500 miliona evra.
O ovoj meri podrške, kao i o tome šta ona tačno podrazumeva, te ko ima pravo da aplicira, razgovarali smo sa Zoranom Bocom, savetodavcem u Poljoprivrednoj stručnoj službi „Sombor“.
Prema njegovim rečima, mere koje se sprovode u okviru IPARD III, obuhvataju mnogo toga, od mehanizacije do ruralnog turizma, a za poljoprivrednike su trenutno najvažnije tri investicione mere – Mera 1, Mera 3 i Mera 7, dok Mera 9 predstavlja tehničku pomoć u sprovođenju programa.
– Konkretno, Mera 1 podrazumeva investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava i namenjena je primarnim poljoprivrednim proizvođačima. Podrška obuhvata ulaganja u novu mehanizaciju, opremu, objekte i tehnologije, a odnosi se na sektore mleka, mesa, jaja, ribe, voća, povrća, grožđa, žitarica i industrijskog bilja. Korisnici mogu biti fizička lica – nosioci porodični poljoprivrednih gazdinstava, preduzetnici, privredna društva i poljoprivredne zadruge. Mera 3 je usmerena na prerađivački sektor. Namenjena je preduzetnicima, privrednim društvima i zadrugama koji ulažu u preradu i marketing poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva. Podrška može da obuhvati izgradnju i opremanje objekata, nabavku nove opreme, mašina i mehanizacije, kao i određenu informatičku opremu. Mera 7 se odnosi na diverzifikaciju poljoprivrednih gazdinstava i razvoj poslovanja, i kao takva namenjena je stvaranju dodatnih izvora prihoda i novih poslova u ruralnim sredinama. Ona omogućava ulaganja u nepoljoprivredne delatnosti, uključujući ruralni turizam, direktnu prodaju poljoprivrednih i lokalnih proizvoda i druge usluge u ruralnim područjima. Korisnici mogu biti nosioci komercijalnih porodičnih gazdinstava, kao i mikro i mala preduzeća koja ispunjavaju propisane uslove. U narednom periodu očekuje se dalje proširivanje programa. Ministarstvo poljoprivrede je kao jedan od prioriteta za 2026. godinu navelo završetak akreditacije Mere 4, dok se priprema i Mera 6 koja bi bila namenjena ruralnoj javnoj infrastrukturi – objasnio je Boca.
SUFINANSIRANJE PRIHVATLJIVE INVESTICIJE
Govoreći o iznosu sredstava koji se može dobiti putem ovih mera, Boca je istakao da kod IPARD-a, nije reč o klasičnom unapred isplaćenom podsticaju, već o sufinansiranju prihvatljive investicije.
– Korisnik najpre ulaže sopstvena sredstva, odnosno obezbeđuje finansiranje investicije, a nakon realizacije i kontrola, može da ostvari pravo na povraćaj dela prihvatljivih troškova – rekao je.
Tako se kod Mere 1, prihvatljivi troškovi po jednom zahtevu kreću se od 20.000 do 1.000.000 evra, dok jedan korisnik tokom čitavog perioda IPARD III može da ostvari ukupno do 2.000.000 evra podrške. Intenzitet podrške je uglavnom 60 odsto, a može biti povećan do 75 odsto u određenim slučajevima, na primer za mlade poljoprivrednike, sertifikovane organske proizvođače, ulaganja na planinskim područjima i određene investicije povezane sa zaštitom životne sredine i obnovljivim izvorima energije. Kod Mere 3, prihvatljivi troškovi po zahtevu iznose od 20.000 do 1.300.000 evra, dok je ukupan limit podrške po korisniku za period sprovođenja programa 2.500.000 evra. Kod Mere 7, osnovni intenzitet podrške iznosi do 60 odsto prihvatljivih troškova, a može biti povećan za određene kategorije korisnika i vrste ulaganja, pri čemu maksimalni intenzitet ne može preći 75 odsto.
– Važno je naglasiti da se ne finansira svaki trošak investicije, već samo oni koji su propisani kao prihvatljivi konkretnim javnim pozivom – naglasio je savetodavac u PSS „Sombor“.
VAŽNO JE UPOZNATI SE SA USLOVIMA JAVNOG POZIVA
Boca je istakao da je suština procedure da poljoprivrednik prvo proveri da li ispunjava opšte i posebne uslove konkretnog javnog poziva i da li se planirana investicija nalazi među prihvatljivim ulaganjima.
– Nakon toga podnosi zahtev Upravi za agrarna plaćanja, uz dokumentaciju i poslovni plan koji odgovara vrednosti investicije. Uprava zatim proverava zahtev, a kod odobrenih projekata korisnik realizuje investiciju u predviđenom roku. Potom se podnosi zahtev za konačnu isplatu, dok se pre isplate proverava da li je investicija zaista realizovana u skladu sa odobrenim projektom. Kontrola na licu mesta predstavlja jedan od važnih delova procesa. Upravo zbog toga iz Uprave za agrarna plaćanja apeluju na potencijalne korisnike da se pre podnošenja zahteva dobro upoznaju sa uslovima konkretnog javnog poziva. Za svaki poziv objavljuju se odgovarajući vodiči, obrasci i prateća dokumentacija. Aktuelni plan javnih poziva za 2026. godinu dostupan je na sajtu Uprave – rekao je Boca.
ODOBRENO VIŠE STOTINA ZAHTEVA
Na pitanje da li poljoprivrednici dovoljno koriste sredstva IPARD-a, Boca je istakao da je do sada odobreno više stotina zahteva, te da taj podatak pokazuje da interesovanje postoji, ali i dalje ima prostora da se sredstva koriste u većem obimu. Jedna od najvećih prepreka za potencijalne korisnike, ocenio je Boca, jeste složenost samog procesa i činjenica da se od poljoprivrednika očekuje dobro pripremljen projekat, ispunjavanje brojnih uslova i obezbeđivanje sopstvenog finansiranja. Poseban izazov, navodi on, predstavljaju planiranje investicije, poslovni plan, dokazivanje prihvatljivosti troškova, poštovanje rokova i realizacija projekta tačno prema odobrenoj dokumentaciji.
– Ipak, deo procedura je u odnosu na prethodni IPARD ciklus pojednostavljen. Međutim, postoje brojne agencije koje su stručne i koje uspešno vode proces od prijave do realizacije – istakao je Boca.
Dodao je da je za poljoprivrednike je najvažnije da IPARD ne posmatraju samo kao još jedan izvor subvencija, već kao mogućnost za ozbiljnije investicije i modernizaciju poslovanja.
– Program je posebno značajan za one koji imaju jasnu investicionu ideju, mogu da obezbede sopstveno učešće i spremni su da projekat realizuju u skladu sa pravilima programa. Istovremeno, veća informisanost poljoprivrednika ostaje važna. Uprava za agrarna plaćanja na svom sajtu objavljuje javne pozive, vodiče za korisnike, planove poziva i druge informacije, dok su za pitanja u vezi sa IPARD programom dostupni i posebni kontakti Uprave i Ministarstva – rekao je Zoran Boca.
Za kraj, savetnik u PSSS istakao je da IPARD III predstavlja jednu od najvećih mogućnosti za ulaganja u domaću poljoprivredu i ruralni razvoj u narednim godinama. Za poljoprivrednike, međutim, ključ uspeha nije samo u tome da javni poziv bude otvoren, već da se investicija unapred dobro isplanira i da se na konkurs uđe tek kada su ispunjeni svi osnovni uslovi.
S. M.
Naslovna slika: Ivan Horvat
