Bezbednost saobraćaja, pored dosledne primene saobraćajnih propisa, počiva i na primerenim i kvalitetnim rešenjima saobraćajne infrastrukture. Zakonito postupanje svih učesnika u saobraćaju svakako je temeljni princip i uslov saobraćajne bezbednosti. Međutim, bezbedno odvijanje saobraćaja određeno je i drugim „stubom“, koji čini kvalitet saobraćajnica i sistem rešenja kojima je izgrađena saobraćajna infrastruktura. Ova pitanja, kako u pogledu izbora, odlučivanja i sprovođenja određenog konkretnog rešenja, moraju biti uređena na principima saobraćajne nauke i struke. Prethodni uslov svakako predstavlja temeljna analiza, pri čemu će konačna odluka nesporno zavisiti od specifičnosti određenog prostora, puta ili drugog saobraćajnog objekta. Motiv ovog sveobuhvatnog i složenog posla predstavlja primarno postizanje visokih standarda saobraćajne bezbednosti. Odluka da li će saobraćaj biti regulisan semaforom, u vidu kružnog toka ili na drugi način, zavisi od konfiguracije puta i prostora, ali imajući uvek primarno u vidu bezbedno odvijanje saobraćaja.
Grad Sombor upravo je primer višestrukih i heterogenih rešenja kojima je izgrađena i uređena saobraćajna infrastruktura. Heterogena, svakako ne jednolična rešenja saobraćajne infrastrukture poželjna su budući da su potrebe bezbednosti jedinstvene, ali zahtevaju kreativni pristup u ostvarivanju postavljenih ciljeva. Brojne raskrsnice su semaforizovane, saobraćaj u centru grada ustanovljen je kroz jednosmerne i dvosmerne ulice koje čine jedinstvenu celinu, a tu je i kružni tok. Kružni tok višestruko je primenjeno rešenje, koje se u nekim delovima grada pokazalo kao efikasno saobraćajno rešenje. Protok saobraćaja je znatno ubrzan, pri čemu nije narušen princip saobraćajne bezbednosti. Takođe, posebni svetlosni uređaji koji nas upozoravaju na prekoračenje brzine, značajno su sredstvo prevencije, posebno pri kretanju u zoni škole.
Jedan vid saobraćajnih infrastrukturnih rešenja predstavljaju i saobraćajna ogledala. Efikasno se primenjuju u oblastima i nepreglednim deonicama puta gde se javljaju višestruki rizici i opasnosti. Koriste se samostalno ili sa drugim vidom saobraćajnog rešenja, kao što je semafor.
Saobraćajna ogledala postavljena su i na određenim lokacijama u gradu Somboru, pa tako i na raskrsnici ulica Staparski put i Samka Radosavljevića. Izgradnjom novih parking mesta dužinom Staparskog puta, izlazak iz ulice Samka Radosavljevića postao je znatno manje pregledan, a time i delimično nebezbedan. Zbog toga se ovaj vid rešenja saobraćajne infrastrukture pokazao kao gotovo neizbežan. Međutim, brojni građani gotovo svakodnevno s pravom ističu primedbu na tehničku izvedbu ovog rešenja. Ovo ogledalo trenutno nije postavljeno pod uglom kojim se obezbeđuje vidljivost pri izlasku iz ulice Samka Radosavljevića i uključivanju na Staparski put. Stoga je neophodan hitan izlazak na teren nadležnih službi grada i određivanje novog tehničkog rešenja, kojim će se saobraćajno ogledalo postaviti na mestu i pod uglom kojim će ostvariti svoju svrhu bezbednog odvijanja saobraćaja.
Svakako rešenja saobraćajne strukture ne mogu se posmatrati kao jednom za uvek data, idealna i nepromenljiva. Novi izazovi zahtevaju uvek i iznova preispitivanja u pravcu donošenja inovativnih i kvalitetnijih odluka nadležnih organa, kojima se saobraćajna bezbednost može dodatno unaprediti. Saobraćajna ogledala i semafori tako mogu imati efikasnu primenu i u drugim ulicama i prostoru, kao što je frekventna raskrsnica ulica Tome Roksandića i Solunskih boraca. Ovde se ukrštaju putevi tranzita koji predstavljaju pravac kretanja prema graničnim prelazima sa putem koji vodi do Opšte bolnice „Dr Radivoj Simonović“. Tu su i brojni pešački prelazi, tako da je svakako poželjno razmišljati da se ova raskrsnica obezbedi novim infrastrukturnim projektom i rešenjima kao što su semafori ili saobraćajna ogledala.
Smisao delovanja i odlučivanja nadležnih su u značajnom delu i otkrivaju mesta rizika kao izvora potencijalnih opasnosti, te uvek i iznova traganju za novim i kvalitetnijim rešenjima. Upravo onim rešenjima koja imaju u vidu konstantan i dinamičan razvoj saobraćaja i koje će predstavljati novi kvalitet kroz inoviranje postojeće saobraćajne infrastrukture u realizaciji primarnog cilja – visokih standarda bezbednosti svih učesnika u saobraćaju.
Saša Dmitrašinović, pukovnik policije u penziji
Agencija za bezbednost saobraćaja obeležila Svetski dan sećanja na žrtve saobraćajnih nesreća
Povodom Svetskog dana sećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda, održana je komemorativna konferencija, koju je otvorio v. d. direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Branko Stamatović, i tom prilikom poručio da „danas brojevi prestaju da budu statistika, sećamo se žrtava saobraćajnih nezgoda, a svaki broj ima svoje ime, svoje prezime, svoju porodicu“. Stamatović je istakao da je neophodno neprestano biti pažljiv u saobraćaju, jer jedan trenutak nepažnje može ugroziti život i dovesti do velikih posledica, kojih učesnici u saobraćaju ne budu svesni, nažalost.
– Život nije trenutak, ali se u trenutku menja i upravo taj delić nepažnje može promeniti život na način da ostavlja trajne posledice ne samo za pojedinca, već i za porodice, zajednicu i državu – naglasio je Stamatović.
On je naveo da je u toku izrada novog Zakona o bezbednosti saobraćaja, koji će doneti strože mere, naročito u oblasti vožnje pod dejstvom alkohola.
– Nulta tolerancija na alkohol je naš cilj i na tome ćemo insistirati – posebno je istakao Stamatović.
Kao jedan od glavnih uzroka saobraćajnih nezgoda naveo je neprilagođenu brzinu, ali i nedovoljnu obučenost nesavesnih vozača. On je podsetio da Agencija kontinuirano sprovodi preventivne i edukativne aktivnosti sa ciljem unapređenja saobraćajne kulture i ostvarenja vizije 0 broja poginulih.
– Vlada Republike Srbije usvojila je Nacionalnu strategiju bezbednosti saobraćaja kojom je cilj da do 2030. godine nijedno dete ne izgubi život u saobraćaju. Sve institucije u sistemu intenzivno rade na ispunjenju tog cilja – zaključio je Stamatović.
Na konferenciji se obratio i Slaviša Lakićević, načelnik Uprave saobraćajne policije, koji je upozorio da „svaka pogrešna odluka u saobraćaju može značiti tuđ ili naš život“. Podsetio je da vožnja pod dejstvom alkohola ili narkotika, nekorišćenje sigurnosnog pojasa i upotreba mobilnog telefona za volanom, predstavljaju najčešće uzroke teških posledica.
Prema podacima UN koje je naveo, saobraćajne nezgode su vodeći uzrok smrti dece i mladih do 29 godina, dok u Srbiji godišnje strada oko 500 osoba, a više od 300 bude teško povređeno.
– Poražavajuća je činjenica da u Srbiji u proseku godišnje strada desetoro dece, a svako četvrto poginulo lice mlađe je od 30 godina – istakao je Lakićević. On je dodao da uprkos ovim podacima, bezbednost saobraćaja i dalje nema mesto na listi društvenih prioriteta koje zaslužuje.
– Saobraćajna nezgoda nije vest – ona je gubitak za pojedince, porodice i društvo u celini – upozorio je Lakićević.
U ime Ministarstva unutrašnjih poslova, Lakićević je naglasio da će se nastaviti sa unapređenjem bezbednosti saobraćaja, sa ciljem da Srbija postane jedna od deset najbezbednijih zemalja Evrope.
– Nadamo se da ove poruke koje šaljemo danas da će doći do institucija u sistemu bezbednosti saobraćaja od kojih tražimo veći doprinos, a i od građana kojim želim da poručim da samo jedan trenutak njihove nepažnje u saobraćaju može promeniti nečiji život zauvek, a da oprez čuva i vaše živote i drugih učesnika u saobraćaju – podvukao je Lakićević.
– Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture nastaviće da gradi savremenu i modernu saobraćajnu infrastrukturu, podsticati i sprovoditi sve aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi unapredila bezbednost saobraćaja na putevima u Srbiji – izjavio je Miroslav Alempić, pomoćnik ministra u sektoru za puteve u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. On je rekao da pored velikog ulaganja u modernu i bezbednu infrastrukturu, uklanjanja opasnih mesta na putevima, razvoja bezbednosnih tehnologija na putevima i u vozilima, od velike važnosti je i ponašanje i odgovornost pojedinca na putevima, što se odnosi na svakog vozača, pešaka i biciklistu.
Aleksandar Stefoski, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, ukazao je na značaj brze medicinske intervencije. Prema podacima koje je izneo, služba hitne medicinske pomoći pokriva 79 odsto opština, dok se u preostalih 21 odsto angažuju teritorijalno zadužene ekipe.
– Prosečno vreme odziva u Srbiji iznosi 9,13 minuta, što je ključan faktor u spasavanju života – naglasio je Stefoski i dodao da je prosečno trajanje bolničkog lečenja 6,7 dana, a rehabilitacije 24,1 dan.
– To su nedelje i meseci napora, borbe i neizvesnosti kako za povređene, tako i za njihove porodice – zaključio je državni sekretar u Ministarstvu zdravlja.
Somborska zimska služba spremna za predstojeću sezonu: Na lageru više od 160 tona soli
Gradonačelnik Grada Sombora Antonio Ratković, načelnik Zapadnobačkog upravnog okruga Goran Nonković, član Gradskog veća za oblast komunalne delatnosti i investicija Nebojša Trivunović, te predstavnici Policijske uprave Sombor, javnih komunalnih preduzeća „Zelenilo“, „Čistoća“, „Prostor“ i „Vodokanal“, prisustvovali su proveri spremnosti ljudstva i mehanizacije zimske službe.
Tom prilikom, gradonačelnik je istakao da je sve spremno za predstojeću zimsku sezonu.
– Zadovoljni smo stanjem mehanizacije, na lageru imamo oko 165 tona soli, a ukoliko bude potrebno naručićemo i dodatne količine. Kao i prethodnih godina, čistiće se oko 108 kilometara opštinskih puteva, oko 60 ulica u gradu prvog i drugog prioriteta, u dužini od oko 38 kilometara. Naravno, ukoliko dođe do padavina, biće očišćene i ulice koje nisu prioritetne. Kada je reč o naseljenim mestima, Javno komunalno preduzeće „Prostor“ će sklopiti ugovore sa ljudima iz tih mesnih zajednica, koji će se obavezati da čiste puteve u svih 15 naseljenih mesta. Prošle i pretprošle godine u plan čišćenja smo ubacili nove deonice, konkretno put Stapar – Sivac i Kupusina – Monoštor, a ove godine će nas čekati i Zimska služba na putu Rastina – Riđica gde su radovi pri kraju – rekao je gradonačelnik.
Načelnik Zapadnobačkog upravnog okruga Goran Nonković govorio je o spremnosti zimske službe na državnim putevima i istakao da će biti čišćeno više od 200 kilometara puta.
– Situacija je u prethodnim godinama pokazala jedan pozitivan trend, ali mi se spremamo kao da će biti ekstremni vremenski uslovi. Pripremljena je so, rizla, a ljudstvo je izuzetno osposobljeno, tako da ne očekujem nikakve probleme, ni na nivou jedinica lokalnih samouprava, ni na nivou „Puteva Srbije“ – kazao je načelnik Nonković.
S.M.
Problemi sa TAG uređajima
Javno preduzeće „Putevi Srbije“ obavestilo je građane da zbog tehničkih problema trenutno nije dostupna registracija novih korisnika, kao ni prekonfiguracija TAG uređaja u okviru integrisanog sistema naplate putarine Toll4All.
– Radimo na otklanjanju poteškoća kako bi sistem bio u funkciji u najkraćem roku – poručili su iz ovog preduzeća.
Foto: Ogledalo postavljeno na raskrsnici ulica Staparski put i Samka Radosavljevića
Foto: Detalj sa komemoratvine konferencije
Foto: Spremni za sneg
